Najnovije Vijesti

Novosti

Uskoro Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju u RS: Učenike očekuje više praktične nastave u privredi

Uskoro Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju u RS: Učenike očekuje više praktične nastave u privredi

Novim Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju čije usvajanje se očekuje u prvom kvartalu ove godine predviđene su mnoge promjene u cilju prilagođavanja obrazovanja potrebama tržišta.

To je „EuroBlic“ izjavio ministar prosvete i kulture RS Dane Malešević, koji je precizirao da je ovim dokumentom, koji je u završnoj pripremi, stavljen akcenat na povezivanju srednjeg stručnog obrazovanja i privrede.

Ono ima ključnu ulogu u razvijanju ljudskih resurska u cilju postizanja privrednog razvoja i zapošljavanja.

- Naš cilj, regulisan novim Zakonom i reformom sistema srednjem obrazovanja i vaspitanja je osposobljavanje pojedinaca za posedovanje neophodnog znanja, vještine i kompetencija potrebnih tržištu rada, poslodavcima i privredi – smatra Malešević. Na tom planu značajniju ulogu imaće spoljni saradnici.

Novi Zakonom propisano je da u stručne saradnike spada i koordinator odnosno organizator praktične nastave koji ima ključnu ulogu u uspostavljanju saradnje između škole i privrede.

- Na ovaj način praktična nastava izvodiće se pod stručnim nadzorom poslodavca, pod uslovom da poseduje adekvatnu opremu, sredstva, mentora i druge uslove u skladu sa nastavnim planom i programom plus koordinatora odnosno organizatora parktične nastave – kaže Malešević.

Bitne promjene u poređenju sa dosadašnjom praksom odnose se i na trajanje praktične nastave.

- Novi zakon definiše obavezno organizovanje i program prakse učenika izvan škole u trajanju od dve sedmice u kontinuitetu. Taj period odnosi se na jednu nastavnu godinu, a izvodiće se pod nadzorom škole i koordinatora praktične nastave – pojašnjeno je “EuroBlicu” u resornom ministarstvu.

Značajna aktivnost, navode Ministarstvu prosvete i kulture RS, usmjerena je na podršku upisa u trogodišnje stručne škole kao direktan odgovor na zahteve tržišta rada i potreba privrede.

- Novim zakonskim odredbama povećan je fond časova praktične nastave na račun opšeobrazovnih i stručno-teoretskih predmeta. To se, u smislu pilot projekata, odnosi na stolarsko zanimanje u Centru srednjih škola „Ivo Andrić” u Prnjavoru, Tehničku školu „Mihajlo Pupin” u Bijeljini kao i za zanimanje obućar u SŠC „Mihajlo Pupin” u Derventi – pojasnio je Malešević.

Navedenim zakonom propisano je višestruko vrednovanje rada i kvaliteta obrazovanja.

Novina je i obavezno organizovanje vaspitno - obrazovnog rada za učenike problematičnog ponašanja, koji su do sada upućivani u vaspitno - popravne domove.

Novim zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju definisana je reorganizacija Republičkog pedagoškog zavoda. Radi se o promenama u smislu jačanja njegove uloge u razvoju i napretku kvaliteta nastave.

Takođe je zacrtano da Zavod za obrazovanje odraslih dobije veće nadležnosti i postane čvršća spona između škola i privrede.

Ulaganja u obrazovne ustanove

Vlada RS je prošle godine donela odluku o prioritetnim ulaganjima u nekoliko obrazovnih ustanova iz programa javnih investicija od 1,3 miliona KM.

Ovim novcem finasiran je završetak izgradnje škole u Ledincima kod Bijeljine, obnova školskih objekata u Potočanima kod Prnjavora, Srednjoškolskog centra u Milićima, Foči i Brodu.

Osim navedenih invsticija uloženo je dodatnih 400.000 KM za rekonstrukciju ili dogradnju škola u Novoj Topoli, Slatini kod Laktaša, Gornjim Karajzovcima, Srpcu, Omarskoj, Prijedoru, Banjaluci i Istočnoj Ilidži.

U okviru projekta „Eenergetska efiklasnost u BiH” utrošeno je 12,8 miliona KM u škole na području RS.


(BL PORTAL)


 

Opširnije »

Banjaluka u pripremi još jedne značajne kandidature: Titulom Zelene prijestonice Evrope do čistijeg Vrbasa

Banjaluka u pripremi još jedne značajne kandidature: Titulom Zelene prijestonice Evrope do čistijeg Vrbasa

Uporedo sa titulom Evropskog grada sporta i aplikacije za projekat Evropske prijestonice kulture, Grad Banjaluka priprema teren i za kandidaturu u domenu zaštite životne sredine.

Banjaluka u javnosti odavno nosi epitet grada zelenila i to zbog svojih aleja i prijelepog Vrbasa, na šta su građani izuzetno ponosni, ali vlasti sada priželjkuju i zvanično da dobiju titulu zelenog grada.

Trenutno je u izgradi akcioni plan koji je preduslov za kandidaturu za Zelenu prijestonicu Evrope.

- Akcioni plan Zelenog grada sa mjerama za zaštitu životne sredine, trebalo bi da bude usvojen do kraja godine i onda ćemo imati mogućnost da apliciramo za evropski projekat - najavio je gradonačelnik Igor Radojičić. Osim očuvanja zelenila, ova titula Banjaluci bi donijela i nove prakse, koje važe u razvijenim gradovima, na uređenju obala i vodotoka rijeke, zaštitu vazduha, te zelene zone.

To bi bila dobra prilika i da grad krene u rješavanje dugogodišnjeg problema sa izlivanjem kanalizacije u Vrbas i ugradnju kolektora. Ovaj projekat inače vrijedi oko 100 miliona maraka, i nedostatak novca glavni je razlog za njegovo odlaganje.

Radojičić je ponovio da su Banjaluci dragocjena iskustva Ljubljane, kao zelene prestonice Evrope, te da su mnogi njihovi potezi na dobijanju titule model kako raditi u budućnosti.

Ovu nagradu dobijaju evropski gradovi koji imaju preko 100.000 stanovnika, a koji daju konstantan i značajan dopinos unapređenju stanja životne sredine, te mogu biti uzor i inspiracija drugim gradovima.

U procesu selekcije se ocjenjuje rad na oblastima klimatskih promjena, transporta, unapređenja stanja zelenih površina, buke, upravljanja otpadom, biodiverziteta, kvaliteta vazduha i vode, održivog zapošljavanja i upravljanja životnom sredinom.

- Pozdravljamo činjenicu da će Grad Banjaluka aplicirati za nagradu Zelena prijestonica Evrope. Nadamo se da će ova kandidatura doprinijeti unapređenju stanja životne sredine u svim segmentima, a ne samo onima koji se ocjenjuju. Banjaluka je nosila epitet "grad zelenila" ali ga je izgubila u procesu intenzivne urbanizacije, i u posljednjih 15-ak godina u značajnoj mjeri je derogirano stanje životne sredine- rekla je Jelena Brkić iz Centra za životnu sredinu

Dodaje da su neki od značajnijih problema u gradu nedostatak zelenila i zelenih površina, saobraćajno preopterećenje u užem urbanom području, buka, zagađenje Vrbasa, dok se okvalitetu vazduha u gradu može samo paušalno govoriti, jer se od jula prošle godine ne vrše merenja.

- Želimo napomenuti i da je kandidatura za Zelenu prijestonicu Evrope uslov EBRD-a za odobravanje kredita za Eko Toplanu te postoji sumnja da se ovoj kandidaturi pristupa iz pogrešnih namjera - zaključila je Brkićeva.

Kvalitetna životna sredina je nagrada po sebi

- Pozivamo gradske vlasti da kandidaturi za Zelenu prijestonicu Evrope pristupe krajnje ozbiljno i kontinuirano, ne samo u segmentima koji se traže u aplikaciji, nego u svim segmentima, jer kvalitetna životna sredina treba da bude cilj sama po sebi, ne zbog nagrade - poručuju iz Centra za životnu sredinu.


Izvor:(EuroBlic)

 

Opširnije »

Aleksandar Vučić: Zadovoljan sam, obavio sam važan posao za narod

Aleksandar Vučić: Zadovoljan sam, obavio sam važan posao za narod

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da mu "nije bilo lako i prijatno" ali da je zadovoljan boravkom na Kosovu i Metohiji. Kako je rekao, zadovoljan je jer je obavio "izuzetno važan posao" za ujedinjenje sprskog naroda na KiM.

On napominje i da je u Mitrovicu pozvao sve svoje političke protivnike i da je sa njima razgovarao.

Sumirajući trinaestočasovne razgovore sa Srbima u Banjskoj, Kosovskoj Mitrovici, Gracanici, Lapljem Selu, predsednik kaže da je tamnošnjim Srbima pre svega želeo da kaže da treba da ostanu na svojoj zemlji.

"Imao sam obavezu da svima njima kažem šta je interes srpskog naroda, a to je da moraju dda ostanu da žive na svojoj zemlji. Onoliki broj ljudi koji me je dočekao u Lapljem Selu nikada nikoga nije sačekao od uvođenja višestranačja. Dobro sam razumeo da su ti ljudi došli da se bore za svoju zemlju i narod, svoje prodice, za opstanak", rekao je Vučić u intervjuu za "Večernje novosti."

Upitan da prokomentariše kritike političkih rivala, koji su taj skup označili kao "providnu režiju", Vučić je rekao da mu je najstrašnije kada kažu kako je to nekakava politička "zadruga" ili "veliki brat", a "dobro se zna da su te rijalitije u Srbiji patentirali lopovi koji me napadaju".

"Ja sam uveo otvoren i iskren razgovor sa narodom, želeo sam da čujem kakvi su im svakodnevni problemi i možemo li da ih rešimo, ne dodvoravajući se nikome. Iskreno, nismo mogli da rešimo 90 odsto njihovih problema, ali 10 odsto smo mogli da rešimo", naveo je predsednik Srbije.

U kontaktu sa narodom sa Kosova, kako je istakao, ukazano mu je na tri stvari.

"Prvo, da ima ljudi koji žive bogato, a primaju velike plate od države Srbije, dok drugi nemaju ništa od države. Drugo, ti ljudi su mi jasno stavili do znjanja, a i sam sam tog uverenja, da možemo sa malo više truda i angažmana da im pomognemo i olakšamo život. Treće, čini mi se da sam na racionalan i realan način govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, pa makar to mnogi ne voleli da čuju", dodao je on.

To se, kako kaže, nije dopalo Albancima, a ni nekima u Srbiji, koji bi, kako kaže, "voleli da se Srbi sa KiM nikada ni ne čuju".

"Razumem Albance što im mnogo smeta da se čuje to da je mali Milan iz Suvog Grla izgubio oca i da mu je pucano na brata, ili da je majka sa šestoro dece izgubila muža i da joj je pucano na sina. Jer, do sada je bilo priče da su samo Srbi zločinci", naglasio je predsednik.

Smatra da je najbitnije da su ljudi prvi put videli prava lica Srba koji su izgubili svoje najmilije i koji samo tražde da mogu da prežive.

"Ne traže osvetu. Traže da mogu da budu Sri i da žive na svom ognjištu. Zaista je mnogo bilo divnih ljudi sa gorkim sudbinama", rekao je Vučić.

Na pitanje kako je lično doživeo to što su pojedini opozicioni prvaci u Beogradu i na KiM njega i SNS praktično optužili za ubistvo Olivera Ivanovića, Vučić je rekao da "kada neko ima potrebu da šefa države optužuje za tako nešto, a pritom ti isti niti su ikada bili na Kosovu, niti su ikada videli Ivanovića, na to je najbolje da oćutite, i ne reagujete na napade tih koji misle da su ljudi, a na ljude ne liče".

"Na kraju, kada vam je savest čista, kada radite u interesu svog naroda, onda morate da izdržavate sve to i da idete napred", rekao je Vučić.

On je dodao da je gledao "kako su pobesneli zbog mog razgovora sa našim narodom na KiM, zbog svega onoga što oni nisu ni smeli, ni hteli, niti ih je ikada interesovalo".

"Ko me to napada? Rada Trajković koja predstavlja 0,0001 odsto Srba na KiM. Takvi mnogo vole neke strane kancelarije, ali džaba kada ih narod ne voli. Ili Dragan Đilas - čovek koji organizuje emisije 'Teleton' ne bi li se u svakoj od njih pojavio i izigravao najvećeg humanitarca, pri čemu se on sve više bogatio, a narod bivao sve siromašniji", poručio je Vučić.

Predsednik je istakao i da mu je jedan od najjacih utisaka ostavio Milan iz Suvog Grla.

"Zaista je impozantan taj momak u šajkači, koji ima dečački osmeh sa 25 godina, a čvrstinu starca koji je prošao sve u životu. On se seća ubistva oca, jedva krpi kraj sa krajem, ali ne misli da napušta rodnu grudu. Jesam li kriv i zato što je Srbija prvi put cula za njegovu sudbinu? Treba li da me optužuju za to što su Gracanica i Banjska lepše nego ikada? Ili zato što se više ne stidimo pred Milutinom? Sve su to mogli da urade neki pre mene, ali nisu...", rekao je Vučić.

Napomena: Tekst preuzet sa portala b92.net i objavljen bez uredničke intervencije.


(BL PORTAL)


 

Opširnije »

Više od 100.000 Grka na ulicama Soluna zbog riječi “Makedonija”

Više od 100.000 Grka na ulicama Soluna zbog riječi

Više od 100.000 Grka okupilo se u nedjelju u Solunu na demonstracijama protiv upotrebe riječi "Makedonija" u bilo kakvom rješenju spora između Atine i Skoplja.

Organizatori protesta tvrde da se na demonstracijama okupilo 400.000 ljudi, dok policija nezvanično procenjuje na 100.000, prenosi AP.

U protestima su učestvovali sveštenici, članovi makedonskih sindikata iz Severne Grčke, konzervativni i socijalistički lokalni političari i vojni penzioneri preneo je grčki portal grikreporter.

Protest nije povezan ni sa jednom političkom partijom i cilj je da se Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji jasno uputi poruka da prestane da koristi reč "Makedonija" u svom imenu.

Dok su sa zvučnika glasno svirale pesme legendarnog grčkog kompozitora Mikisa Teodorakisa, demonstranti su uzvikivali slogane "Grčka - Grčka - Makedonija", "Nema duplog imena, nema više izdaje", "Makedonija je Grčka", naveo je grčki portal.

Protest je protekao mirno, sa nekoliko čarki koje su se dogodile između demonstranata i anarhista obučenih u crno koji su pokušali da se ubace među demonstrante.

To je prvi veliki protest u Grčkoj otkako su se dve zemlje ovog meseca saglasile da obnove napore u cilju rešavanja 25-godišnjeg spora.

Ovonedeljni pregovori između glavnih pregovarača Grčke i Makedonije, pod posredovanjem diplomate UN Metjua Nimica, nisu doneli konkretne rezultate, ali su neki predlozi vezani za ime izneti na pregovarački sto.

Grčki premijer Aleksis Cipras rekao je za današnje izdanje grčkog lista "Etnos" da je "u istorijskom smislu potpuno neosnovano i apsurdno tražiti ekskluzivitet za Makedoniju".

"Ali, nije nerazumno uvrstiti termin "Makedonija" u kombinovani naziv, sa geografskim ili hronološkim kvalifikativom, za generalnu upotrebu, kako bi bilo apsolutno jasno da niko ne polaže pravo na zemlju ili istoriju drugog naroda", istakao je Cipras u tom intervjuu.

Prošlonedeljna anketa pokazala je da većina Grka ne želi da se reč "Makedonija" upotrebi ni u jednom rešenju.

Grčka blokira pokušaje Makedonije da se pridruži NATO i EU, tvrdeći da naziv Makedonija podrazumeva polaganje teritorijalnih prava na istoimeni severni grčki region, koji obuhvata i grad Solun.

Dok se spor ne reši, Atina je pristala da se Makedonija na međunarodnom planu naziva "Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija" (BJRM), a pod tim imenom je i primljena u UN 1993. godine.

Napomena: Tekst preuzet sa portala b92.net i objavljen bez uredničke intervencije.

 

(BL PORTAL)

 

 

Opširnije »

Ko je meta: Zašto Amerika ne objavi šta se to opasno sprema u BiH?

Ko je meta: Zašto Amerika ne objavi šta se to opasno sprema u BiH?

Pored toga što je američki Stejt department upozorio svoje državljane na oprez zbog opasnosti od terorizma prilikom putovanja na Kosovo i Metohiju, upozoreni su i oni koji planiraju da idu u Bosnu i Hercegovinu.

U tekstu u kojem je upozorenje podignuto na drugi nivo, od maksimalno četiri, navodi se da terorističke grupe i dalje pripremaju planove o mogućim napadima u BiH.

Stručnjak za bezbijednost iz Republike Srpske Predrag Ćeranić smatra da se može zaključiti da postoji opasnost od terorističkih napada na prostoru Zapadnog Balkana i bez američkog upozorenja. Hibridno ratovanje iz Sirije, odnosno sa Bliskog istoka, seli se na Zapadni Balkan, a dokaz za to je ubistvo Olivera Ivanovića i kampanja koja se vodi protiv institucija Republike Srpske, kaže Ćeranić.

"Mislim na čitavu propagandu, naročito protiv institucije predsjednika. Postoji jedna nit koju povlače oni koji žele destabilizaciju Zapadnog Balkana, odnosno prostora na kome živi srpski narod. Očito je da američke službe koje su vrlo moćne, organizovane i u operativnom smislu sigurno involvirane u DAEŠ, Al Kaidu i druge terorističke organizacije, imaju dovoljno informacija, pa upozoravaju svoje građane da ne idu na prostore gdje očekuju terorističke napade", kaže Ćeranić.

On dodaje da je posljednja epizoda kampanje, koja je pokrenuta povodom stvaranja navodne paravojske u Republici Srpskoj, zapravo paravan da se prikrije stvarna opasnost od povratnika sa sirijskog ratišta.

Već godinu dana Bagdadi šalje poruke da dobrovoljci ne dolaze u Siriju, već da u svojim zemljama izvode terorističke akcije koje idu u prilog ostvarivanju ciljeva Islamske države. Napade treba očekivati, ali im se treba na vrijeme suprotstaviti, kaže Ćeranić.

“Bilo bi jako korisno kada bi ista ta upozorenja, ali mnogo konkretnija sa operativnim podacima, bila ustupljena Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske i službama bezbijednosti Republike Srbije, kako bi se preduzele preventivne mjere da se to ne dogodi“, kaže ovaj stručnjak za bezbijednost iz Republike Srpske.

Profesor Miroljub Јeftić, urednik časopisa "Politikologija religije" takođe smatra da upozorenja Stejt departmenta treba shvatiti veoma ozbiljno, posebno nakon ubistva Olivera Ivanovića, ali da je ključna činjenica da se u Bosni, kao i na Kosovu, nalaze kampovi za obuku terorista.

"Amerikanci upozoravaju zato što u ovom momentu sigurno imaju neke podatke da bi iz tih centara, kojih u Bosni zaista ima mnogo, a najpoznatija je Gornja Maoča u okolini Tuzle, moglo da se krene u terorističke akte protiv vitalnih interesa SAD, Bosne i Hercegovine, vitalnih interesa srpskog i hrvatskog naroda", kaže Јeftić.

On primjećuje da su Amerikanci do sada izbjegavali da govore o potencijalnim terorističkim napadima na ovim prostorima, iako znaju da se kampovi za obuku terorista nalaze i na Kosovu i u Bosni. I on smatra da su razlozi za to, kada je riječ o prostoru Balkana, čisto politički, ali da ih je promjena situacije na Bliskom istoku na to primorala.

"Izbjegavali su da te stvari ističu, iz vrlo jednostavnog razloga, zato što svako spominjanje da je bosanski islam, odnosno albanski na Kosovu i Metohiji-islam Al Kaide, dovodilo u pitanje legitimitet američke pomoći ovim entitetima, a bez Amerikanaca entiteti ne bi bili formirani, niti bi postojali", kaže Јeftić.

Stručnjak za bezbijednost Predrag Ćeranić kaže da ima veliko povjerenje u rad Ministarstva unutrašnjih poslova, ali da su, kada je riječ o službama bezbijednosti koje djeluju na prostoru BiH, kao što je obavještajna agencija SIPA, stvari drugačije.

"Mnogo manje imam povjerenja u te institucije. Nažalost, saradnja sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Srpske nije na zadovoljavajućem nivou, što nije dobro, ne samo za Republiku Srpsku, već za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Mislim da se te institucije više bave nekim drugim stvarima koje su u odnosu na terorizam marginalne", zaključuje Ćeranić.

U upozorenju Stejt departmenta, koje je objavljeno 10. januara, navodi se da teroristi mogu da napadnu uz malo ili nikakvo upozorenje turističke lokacije, saobraćajna čvorišta, pijace, trgovačke centre, hotele, klubove, restorane, vjerske objekte, parkove, velike sportske i kulturne događaje, obrazovne institucije, aerodrome i ostala javna mjesta.


Izvor:(SPUTNIK)


 

Opširnije »

Planina Kozara bilježi sve veći broj posjeta

Foto: RTRS

Planina Kozara iz godine u godinu bilježi sve veći broj posjeta. Zimska sezona na ovoj planini uveliko je u toku. Zbog visokih temperatura i nedostatka padavina, sezona skijanja počela je nedavno, obezbijeđeni su i topovi za pravljenje vještačkog snijega, pa se u narednom periodu očekuje i veća posjeta skijaša.

Netaknuta priroda i čist vazduh tokom čitave godine privlače turiste na Kozaru. Željno iščekivani prvi snijeg koji je nedavno pao na "krajiškoj ljepotici", okupio je brojne ljubitelje zimskih sportova. Ipak, za prave spustove moraće da sačekaju još malo.

"Prelijepo je ovdje. Malo nam vrijeme ne ide na ruku, kiša je padala, zatvorena je staza, pa što se kaže, penzionerski, malo se spuštamo, zagrijavamo noge", rekao je Boris Hvala iz Banjaluke.

Obezbijeđeni su topovi za pravljenje vještačkog snijega, koji bi ljubiteljima skijanja narednih dana trebalo da obezbijede neophodan komfor.

Na raspolaganju skijašima su dvije staze dužina 600 i 900 metara, dok oni najmlađi skijaši svoje prve skijaške korake mogu da naprave na dječijoj stazi dužine 300 metara.

Najmlađi su se najviše obradovali prvom ovogodišnjem snijegu.

"Ovdje je lijepo, pogotovo u motelima. Hrana je dobra i staze su lijepe", izjavio je Omar Delić iz Bihaća.

Mnogi su danas na Kozaru došli i da bi uživali u šetnji planinskim stazama. Broj domaćih i stranih turista koji posjećuju Kozaru veći je iz godine u godinu. Tokom prošle godine Kozaru je posjetilo 128 hiljada ljudi.

"Nama je svakako cilj da zadržimo onu prethodnu godinu i da se ne vraćamo unazad, pa za očekivati je da i ove godine imamo brojku od tih 120 hiljada", istakao je direktor NP "Kozara" Dragan Rončević.

U toku su i pripreme za dvanaestu turističko-privrednu manifestaciju "Dani zime na Kozari" koja će na ovoj planini biti održana 3. i 4. februara, s ciljem promocije turističkih potencijala Kozare.


Izvor:(RTRS)


 

Opširnije »

PU Banjaluka: U saobraćajnoj nezgodi povrijeđeno troje djece i dvije žene

Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija

Troje djece i dvije žene povrijeđeni su večeras u sudaru dva automobila na magistralnom putu Klašnice-Prnjavor u mjestu Tutnjevac, rečeno je u Policijskoj upravi Banjaluka.

U saobraćajnoj nezgodi, koja se dogodila u 18.15 časova, učestvovali su automobil “opel”, koji je vozio muškarac M. N. iz Laktaša, i “reno” kojim je upravljao M. M. iz Doboja.

Povrede su zadobili žena N. D. (34) i desetogodišnji dječak iz Laktaša, koji su bili u “opelu”, te žena S. M. (34), dječak od 12 godina i šestogodišnja djevojčica iz Doboja, koji su bili u drugom automobilu.

Povrijeđenima je pomoć ukazana u Domu zdravlja Laktaši.

Uviđaj su izvršili pripadnici Policijske stanice Laktaši.

Saobraćaj na ovoj dionici od 19.30 časova odvija se normalno u oba smjera, napominju iz policije.


Izvor:(SRNA)


 

Opširnije »

Dodik: SNSD će imati kandidate za člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS

Dodik: SNSD će imati kandidate za člana Predsjedništva BiH i predsjednika RS

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da će ova politička partija na predstojećim opštim izborima imati kandidate za člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske.

"Kada bude vrijeme za kandidovanje saopštićemo imena. SNSD ima dobru poziciju, što potvrđuju sprovedene ankete", rekao je novinarima Dodik.

U oktobru će biti održani opšti izbori u BiH.


Izvor:(SRNA)


 

Opširnije »

Crnadak: Savez za promjene sa zajedničkim kandidatima na predstojećim opštim izborima

Crnadak: Savez za promjene sa zajedničkim kandidatima na predstojećim opštim izborima

Savez za promjene će na predstojećim opštim izborima nastupiti sa zajedničkim kandidatima za predsjednika Republike Srpske i za srpskog člana Predsjedništva BiH, izjavio je danas potpredsjednik Partije demokratskog progresa /PDP/ Igor Crnadak.

On je novinarima u Banjaluci rekao da će jedan kandidat biti iz PDP-a, a drugi iz SDS-a.

"U Savezu za promjene postoji visok stepen razumijevanja i međusobnog uvažavanja i jasno je da ćemo na izbore na platformi koja je pokazala rezultat na izborima 2014. godine - sa dva zajednička kandidata. Imena će biti poznata nakon što stranački organi donesu svoje odluke", rekao je Crnadak.

On je najavio da 28. januara biti održana sjednica Glavnog odbora PDP-a na kojoj će jedna od glavnih tema biti priprema za izbore i dvije ključne kandidature za te inokosne funkcije.


Izvor:(SRNA)

 

Opširnije »

Otvoren Konfucijev institut u Banjaluci

Foto: RTRS

Banjaluka je dobila Konfucijev institut. Otvoren pri banjalučkom Univerzitetu na Fakultetu političkih nauka, postao je dio porodice od 525 ovih instituta u svijetu, koje pohađa devet miliona učenika i studenata.

 Institut je plod dugogodišnje saradnje, koja će postati još jača i to u oblasti obrazovanja i kulture između Republike Srpske i Kine, poručio je predsjednik Milorad Dodik.

Besplatno pohađanje kurseva kineskog jezika, izučavanje kulture, posjeta Kini radi usavršavanja, saradnja sa kineskim fakultetima i razmjena studenata – mogućnosti su koje polaznicima pruža Konfucijev institut u Banjaluci. Njegovo otvaranje važan je dan za Republiku Srpsku i banjalučki Univerzitet, ali i dokaz prijateljstva i uspješne saradnje, poručeno je sa otvaranja.

Otvaranje Konfucijevog instituta u Banjaluci / Foto: RTRS

Otvaranje Konfucijevog instituta u Banjaluci / Foto: RTRS

"Stekla sam prijateljski utisak naroda iz Republike Srpske prema narodu u NR Kini. U svijetu ima preko 500 Konfucijevih instituta, ali se nadam da će ovo postati najbolji"m rekao je rektor Univerziteta u Tjenđinu za tehnologiju i obrazovanje Liu Sin.

"Kina je nezaobilazan centar moći u svijetu, te je prisutna na ovim prostorima posredstvom inicijative 16 plus. Radujem se što će u ovog mjeseca biti promovisano nekoliko osnovnih škola u Republici Srpskoj, gde će biti eksperimentalno izučavan kineski jezik", istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Time će se doprinijeti razmjeni u oblasti obrazovanja, nauke, kulture i ekonomije između naroda Republike Srpske i Kine, smatra v.d.rektora banjalučkog Univerziteta Radoslav Gajanin.

"Cilj je izučavanje kineskog jezika i kulture u institutu, ali i izučavanje srpskog jezika studenata iz Kine. Preko ambasada uspostavljene su tesne diplomatske veze, smatram da Konfucijev insitut sve te oblasti saradnje dodatno unapređuje", dodao je Gajanin.

Ovim je završena realizacija značajnog projekta, poručila je premijerka Željka Cvijanović. Dobra saradnja sa Kinom ogleda se i u interesovanju njihovih kompanija i institucija za strateške projekte u Republici Srpskoj.

"Posebno smo zadovoljni činjenicom da su zaintersovani za nekoliko strateških projekata u Srpskoj kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi i energetici. Sada ulazimo u veliki projekat unapređenja saradnje u obrazovanju", poručila je Cvijanović.

U Banjaluku je doputovala i delegacija kineskog grada Tjenđina, sa kojima su ranije razgovarali predsjednik i premijerka Srpske. Došli su, kažu, da predstave svoj Univerzitet i plaketu koju je dobio Konfucijev institut u Banjaluci.

"Kina dugo sarađuje sa zemljama na prostoru Evrope, a ovim projektima, inicijativom pojas i put, ta saradnja je postala sve jača i predstavlja platformu za dalju saradnju. U narednim godinama nadam se da ćemo postati grad partner Banjaluci", izjavio je predstavnik dogradonačelnika Tjenđina Džang Đije Li.

Otvaranju je prisustvovala i ambasadorka Kine u BiH Čen Bo. Ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak poručio je da je otvaranje Konfucijevog instituta važna stvar za Banjaluku, Srpsku, ali i čitavu BiH, upravo jer je povezuje sa Kinom.

Nakon ceremonije otvaranja Konfucijevog instituta, od 19 časova u Kulturnom centru Banski dvor zakazan je gala koncert na kojem će nastupiti Simfonijski orkestar Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci i umjetnička grupa Univerziteta tehnologije i obrazovanja iz Tjenđina.


Izvor:(RTRS)


 

Opširnije »